Red veze je broj veza između para atoma. Naprimjer, u diatomskomdušiku N≡N red veze je 3, a u acetilenu H−C≡C−H, red veze među dva atoma ugljika također je 3, a za C−H red veze = 1. Red veze ukjazuje na stabilnosti veze.[1][2][3]
U molekulama sa rezonansom ili neklasičnom vezanju, red veze ne mora biti cijeli racionalni broj. U benzenu, gdje izmještene molekulske orbitale između šest ugljika sadrže 6 pi elektrona, esencijski se procjenjuje polovina pi veze zajedno sa sigma vezom, na svakom paru atoma ugljika, tako da je red veze 1,5. Redovi veze od 1,1, primjerice, mogu se naći u kompleksnim strukturama i esencijski označavaju relativnu jačinu veze na veze reda 1. [4][5][6]
Redovi veze od jedne polovine mogu da budu stabilni, što ilustrira stabilnost H}2+ (dužina veze 106 pm}, energija veze 269 kJ/mol}) i He}2+ (dužina veze 108 pm}, energija veze 251 kJ/mol).[7]
b = konstanta, koja ovisi o kombinaciji dva data atoma. Za b, Pauling je predložio vrijednost 0,353 Å. Ova definicija reda veze ima, u izvjesnom smislu ad hoc obilježje i lahko je primenljiva jedino za dvoatomske molekule. Standardna kvantno mehanička definicija reda veze je razmatrana tokom dužeg vremenskog perioda.[8][9]
^Laidler K. J. (1978). Physical chemistry with biological applications. Benjamin/Cummings. Menlo Park. ISBN0-8053-5680-0.